|
Paperworld 2010
Poštovani poslovni partneru,
zelimo Vas pisanim putem obavijestiti da je društvo NIKO d.d, Zelezniki na temelju odluke 17. skupštine prešlo u d.o.o. i da društvo nakon upisa u sudski registar izvršenog dana 06. srpnja 2011. ima sljedeći naziv:
NIKO, kovinarsko podjetje, Železniki (puni naziv) ili
NIKO, d.o.o, Železniki (skraćeni naziv).
To je s obzirom na poslovanje i organizaciju poduzeća koje je u 100 % vlasništvu Ring International holding AG Wien logično i ekonomski nužno rješenje.
Molimo Vas, da od današnjeg dana pa nadalje upotrebljavate pravilan naziv našeg poduzeća jer će se na taj način izbjeći mnoge neugodnosti kao što su vraćanje računa i sl.
Svi ostali podaci kao što su matični broj i porezni broj ostaju isti.
Lijepo se zahvaljujemo na razumijevanju i srdačan pozdrav.
Železniki, srijeda, 06.srpanj 2011.
Rado Čulibrk, direktor
Zaščitni znak skozi čas
leto 1951
Produktivna zadruga kovinarjev
avtor: Matevž Šmid
leto 1954
Produktivna zadruga kovinarjev
avtor: Drago Perkon
leto 1958
Tovarna kovinskih in elektro mehanskih izdelkov
avtor: Niko Žumer
leto 1977
Kovinarsko podjetje
avtor: Peter Polajnar
|
|
Povijest tvrtke |
|
|
|
Zumerova radionica
Bljezila se godina 1964. Šesnajst zadrugara potpisalo je osnivačku povelju ustanovljene Kovinarske zadruge NIKO u nadi da će očuvati stoljetnu tradiciju čekićara i čavlara te obnoviti i učvrstiti industrijsku djelatnost. Zadruga je nastavila već započetu proizvodnju uredskog materijala (prva strojna oprema bila je vrlo skromna: automati za izradu spajalica za papir, risaćih čavlića, automati za izradu šipkastih spajalica, dvije preše i nešto ručnog alata) te općenito bravarski smjer.
Proizvodi u 1946. godini bili su: risaći čavlići, spajalice za papir, šipkaste spajalice, brzovezi za mape, mehanizmi za registratore, štednjaci i dimna vrata. U prvim danima djelovanja izradili su po šest mehanizama dnevno, a nakon pola godine djelovanja već su izrađivali po 300 komada dnevno.
Niko Racovnik
U 1947. godini proizvodni plan su dopunili izradom bušila za akte, počeli su izrađivati natične šestare, šivaće strojeve akata te druge sitne uredske proizvode.
Prva prekretnica u djelovanju zadruge odvila se godine 1949/1950 kad su zadrugari počeli osvajati proizvodnju laboratorijskih aparata i naprava te preciznih šestara. Osvajanje tog programa se unutar 1953. godine proširilo na instrumente koji djeluju na principu rotacije. Tako se zacrtalo potpuno novo usmjerenje u proizvodnju malih elektromagneta koje je postalo vodeće usmjerenje tvrtke.
1954. godine zadruga je zapošljavala već 246 radnika, postala je značajna također i na cjelokupnom slovenskom području zbog čega su dobili dozvolu za reorganizaciju iz obrtničke u gospodarsku tvrtku. Promjenili su ime u NIKO – tvornica metalnih i elektromehanskih proizvoda – Železniki.
1958. godine su se na sadašnjoj lokaciji Domela izgradili novi proizvodni prostori u koje su preselili proizvodnju elektromehaničkog programa dok je program uredskih proizvoda i nadalje ostao u starim proizvodnim prostorima.
Industrijalizacija proizvodnje bila je usmjerena samo u elektromehaničke proizvode zbog čega se proizvodni program počeo sužavati. Izlučila se maloserijska laboratorijska oprema i risaće oruđe.
Tako je 1959. godine osnovana tvrtka VAGA Železniki koja preuzima laboratorijsku opremu i predaje ČEKIĆAR Žiri program za risaću opremu.
1962. godina je godina gubitka samostalnosti i priključenja sistemu Iskra koja je vodeća slovenska tvornica na području elektromehanike i elektronike. Iskrina organizacija nastavila je sa sužavanjem proizvodnog programa i u Železniku su dobili usmjerenje u masovnu proizvodnju malih elektromotora.
1963. godine je iz proizvodnje bio izdvojen takoder i program metalne galanterije – uredski pribor i NIKO se ponovno osamostalio. Novom NIKU pripadnu i stare radne prostorije u Racovniku, a proizvodni program obuhvaća proizvodnju mehanizama za registratore i mape, risaćih čavlića, spajalica za papir i šipkastih spajalica.
Iz istog korjena tako djeluju tri tvrtke: NIKO, ISKRA i VAGA koje svoj rad nastavljaju u okviru svojih usmjerenja, a sudjelovali smo kod osnivanja i organizacije tvtki kao što su Kemijska tvornica Podnart, Kovinoplastika Lož, Čekićar Žiri, Kolektor Idrija, Iskra Idrija.
NIKO je donio odluku da će mehanizam biti centralni vodeći proizvod koji će se osuvremeniti i proizvoditi modernom tehnologijom. Mehanizam tako dobiva nov oblik i iz pocinčane zaštite prelazi na komercijalno ljepšu niklanu površinsku zaštitu.
|
|
|
Razvoj mehanizma u tvrtki NIKO |
|
|
|
 Ako je krajem 1946. godine dnevna proizvodnja mehanizama iznosila 300 komada, nakon obnovljene samostalnosti iznosi 1300 dnevno. Ulaganjem u strojnu opremu, uvođenjem oruđa vlastite konstrukcije i izrade količina mehanizama je strmo porasla i 1970. godine je dnevna količina iznosila već 17.000 dnevno, a 1973. godine 21.000 mehanizama.
U tom se razdoblju 15 % proizvodnje već izvozilo u Veliku Britaniju, Iran, Izrael, Libanon, Austriju, Australiju i Italiju. Daljnjem razvoju glavna prepreka postaje pomanjakanje prostorija, stoga se pristupa novogradnji funkcionalnih proizvodnih prostorija i 1977. godine se proizvodnja seli u nove prostorije na sadašnjoj lokaciji. Godinu dana kasnije dograđena je i suvremena galvanika za niklanje i time su postignuti dobri uvjeti za strmu rast tvornice Niko u sam vrh proizvođača mehanizama u Europi.
|
|
|
Rast prodaje mehanizama |
|
|
|
Dosadašnja rast proizvodnje mehanizama temeljila je na većem zapošljavanju, osuvremenjivanju strojne opreme i inovacijskom prilogu zaposlenih. Odlučujući prilog domaceg znanja, ipak Alatnica proizvodi prema vlastitoj konstrukciji visoko specijalizirane alate za izradu sastavnih djelova i montažna oruđa odnosno montažne linije. Proizvodnja unikatne strojne opreme osigurava konkuretnost na svjetskom tržištu.
1990. godine Niko proizvodi 16 milijuna mehanizama i odjel površinske zaštite potpuno je zauzet. Potrebna je nova galvanska linija bubanja i dograđuje se suvremena naprava za procišcavanje. Proizvodnja mehanizama je usposobljena tako da se razvija i godišnje može narasti za prosječno 15 %.
2006. godine se postavlja vizija razvoja proizvodnje mehanizama od 125 milijuna komada, a realizacija se približava.
Nekoliko važnih dogadaja razvoja tvornice:
- 1988 prvo poluautomatsko oruđe s upravljačem za sastavljanje mehanizama.
- 1992 prva vođena upravljačka paletna linija za sastavljanje mehanizama.
- 1994 pridobivanje ISO standarda poslovanja.
- 1996 NIKO postaje dioničko društvo.
- 1998 osuvremenjivanje galvanske linije obješala i naprave za pročišćavanje.
- 1999 potpuna automatizacija montaže mehanizama (ručne montaže nema više).
- 1999 prvi put proizvodimo 50 milijuna mehanizama godišnje.
- 2006 uvodenje prvog robotskog radnog mjesta.
- 2006. godine prvi put premašujemo godišnju kolicinu od 100 milijuna komada.
- 2006. godine, nakon šestdeset godina djelovanja, proizvodimo milijardni komad i prvi put proizvodimo 500.000 komada dnevno.
- 2007 NIKO pokriva 30 % tržišta mehanizama u EU.
- 2008 robotizacija pakiranja mehanizama.
|
|
|
|
